Veduta di Cattaro del Golfo e del Convento di Perzagno. Pogled na Kotor s Prčanja
Niz prčanjskih kuća s ponekim balkonom, Sv. Nikola s istaknutim zvonikom na preslicu sa satom i dva svetačka kipa.
Ispred je jedrenjak.
U daljini se vidi Dobrota s crkvom Sv. Mateja. U planinskom sklopu ističu se oštrinom vrh Krstac i ponor koji se spušta do Škurde. (CF)
Veduta di Perzano da Dobrota. Pogled na Prčanj iz Dobrote
Prčanj i Perast viđeni s dobrotske obale, na kojoj rastu masline, čempresi i agave (Agava americana).
Agave su unesene u Španiju iz Amerike u 16. vijeku - pomorci su ih prenijeli u dubrovački, a zatim u bokokotorski kraj. Možda ih je prvi slikao upravo Karacsay. Vidi se izdužena crkva Sv. Ivana s apsodom i dvorištem uz put. (CF)
La Chiesa Parrochiale a Perzagno. Stara župna crkva u Prčanju
Visoki ogradni zid oko crkvenog dvorišta okićenog austrijskom zastavom i dugim plamencima donesenim s jedrenjaka svjedoče o crkvenoj svečanosti. (CF)
Pogled na Dobrotu iz Prčanja
U prednjem planu stjenovita padina brijega. Na obali su prčanjske kuće, među kojima je crkva Sv. Nikole s preslicom i dva kipa na pročelju.
Na sredini se vidi gradnja nove Bogorodičine crkve, započeta krajem 18. vijeka - naslikane su tri lađe s poprečnim i uzdužnim zidovima. Preko kanala vide se Dobrota i Ljuta, a nazire se i Orahovac u daljini. (CF)
Veduta di Cattaro da Perzagno. Pogled na Kotor iz Prčanja
Stara prčanjska župna crkva, s prozorom u obliku ruže na pročelju i zvonikom.
Na obali, obrađena polja, krošnje maslina, skupine kuća koje počinju gotičkim ljetnikovcem zvanim Tri sestre.
Preko mora je Dobrota s crkvom Sv. Mateja.
Na morskoj hridi Plagente je palata Radoničić, uz nju srednjovjekovna crkvica Sv. Ilije, na grebenu pored krst. Prikazan je Kotor sa zidinama. U daljini Lovćen. (CF)
Veduta della Punta di S. Ilia di Dobrota. Pogled na rt Sv. Ilije u Dobroti
Istočni dio Dobrote.
Vrata kuća imaju nadvratnike pokrivene strehama od poredanih crepova, kojima je porijeklo vjerovatno u zaleđu.
Na kući uz obalu prozor ima okrugla stakalca optočena olovom, sačuvana na još nekim primorskim crkvama, ali nekad su bila uobičajena i na kućama.
Vidi se zvonik crkve Sv. Mateja. Na drugoj obali Muo i Prčanj. (CF)
S. Matteo di Dobrota. Crkva Sv. Mateja u Dobroti
Pogled na crkvu Sv. Mateja sa sjevera.
Crkva i zvonik uzdižu se na podignutom zemljištu ograđenom kao odbrambeni bastion.
Na isturenoj ozidanoj obali kameni je most iznad potoka, a okrugli zid ograđuje prostor u kojem je moguće bila kamena klupa, za odmor pri šetnji i okupljanje na ćaskanje. (CF)
Cattaro. Kotor
Gradske zidine penju se do završne tvrđave Sv. Ivana.
Svi djelovi sjevernog gradskog zida ispunjeni su zemljom, na kojoj niče i zeleni se trava, po Waubanovom sistemu.
U prednjem planu Bokelj u građanskom mornaričkom odijelu s čibukom, u razgovoru s pravoslavnim sveštenikom. (CF)
Veduta di Cattaro dalla parte di Porta Fiumera. Pogled na Kotor sa Škurde
Na zidu još uvijek nema puškarnica, kasnije su otvorene.
Renesansna vrata iz 1540. nemaju naslikane grbove, na njima su pruženi lanci koji drže pomični drveni mostić, kasnije zamijenjen novim. (CF)
Veduta di Cattaro dal Ponente. Pogled na Kotor sa zapada
Pred zidovima red ukrasnih stabljika svjedoči o skromnim hortikulturnim zahvatima austrijske vojne uprave.
Na crnogorskom pazaru seljaci okružuju košaru za prodaju, pored njih je austrijski vojnik. (CF)
Cattaro della parte di Gordicio. Pogled na Kotor sa strane Gurdića
Gradski zid viđen s jugoistoka prostire se uz nesagrađenu obalu.
U sredini su vitka loža i gvozdena ograda za smještaj drva koje više ne postoje. (CF)
Piazza d'armi a Cattaro. Trg oružja u Kotoru
Uravnotežen i usklađen prostor kasnije je poremećen izgradnjom višespratnice u stilu bečke secesije, pri čemu su srušene dvije dvospratnice koje se ovdje vide sa strane.
Vide se drvene klupe pred dućanima.
Nad prizemljem male kafane pričvršćena je crveno-bijela prugasta zavjesa, a natpis pod slikom označava je kao vojničku kafanu - Caffe militare.
Na nekim kućama vide se rupe nepopunjene kamenom - da se pri popravcima omogući podizanje skela.
Grilje su zelene, ali škure smeđe. (CF)
Piazza greca a Cattaro. Trg pravoslavnih u Kotoru
Prikazan je nekadašnji izgled stare pravoslavne crkve Sv. Nikole. Ranije je pripadala dominikancima, a u vrijeme francuske vladavine, početkom 19. vijeka, predana je pravoslavnim Kotoranima. Iznad pročelja vidi se kupola zvonika u obliku lukovice pokrivene olovom, inače rijetka u primorskim krajevima.
Crkva je izgorjela krajem 19. vijeka, pa je početkom 20. v. sagađena nova, sadašnja, takođe posvećena Sv. Nikoli. (CF)
Piazza Gregorina a Cattaro. Grgurinin trg u Kotoru
Trg se nazivao po baroknoj palati plemićke porodice Grgurina. Njeni balkoni ovdje su drugačiji nego danas.
U prizemlju kuća na trgu dućani imaju oblik vrata "na koljeno", poznat još iz antike. (CF)
Piazza del Duomo à Cattaro. Trg pred stolnom crkvom u Kotoru
Trg je popločan samo uz katedralu i okolne kuće, dok mu središnji prostor porkivaju zemlja i prirodno kamenje, kao na trgu s Grgurininom palatom i na onom pravoslavnih crkava. (CF)
Piazza del Teatro a Cattaro. Pozorišni trg u Kotoru
Naslikan je jugozapadni krak Trga od oružja, izdvojen je i nazvan Pozorišni trg, što u drugim gradovima nije bilo uobičajeno.
Pozorište je bilo smješteno u jednospratnicu između Velike straže, Gran Quardia, i vojnog skladišta, Provianda. Zgrada pozorišta više ne postoji, na njenom mjestu je kasnije bila jednospratnica neogotičkih prozora, a zatim neorenesansna palata opštinske uprave. U tornju za sat bila je carinarnica, Dogana. (CF)
Piazza di farina a Cattaro. Trg od brašna u Kotoru
Trg se po prodaji žitarica nazivao Trg od brašna, a na njemu se ističe barokna palata porodice Pima.
Slikovit sklop zgrada i dvorišta narušen je kasnijom gradnjom trospratnice.
Sve su kasnije višespratnice u Kotoru ograničile pogled na okolni brdoviti krajolik.
Fisković smatra da gubitak nije samo u slikovitosti, već i u ljudskom mjerilu, što je bitna i najljepša urbanistička vrijednost na Karacsayevim akvarelima. (CF)
Veduta di della Marina di Cattaro. Gradska obala u Kotoru
U vrhu zapadnog dijela obale je kasarna s dugačkom ložom, naslikani su lučka carinarnica, zdravstvena kancelarija i građevinsko-mjernička kancelarija sa svojim dvorištima.
Svih tih zgrada danas nema, a označene su kao Dogana e Sanita, Casa del Genio, Caserma i Porta della Città (ne vide se). U pozadini se plave krševita brda, među kojima je označen Veliki vrh, Monte Vegli Verch. (CF)
Il Posto S. Stefano del Castello. S. Giovanni a Cattaro.
Položaj Sv. Stjepan u kotorskom kaštelu Sv. Ivana
Jedan od sklopova zidina Mleci su nazvali Sv. Stjepan, iz nepoznatih razloga.
Vidi se da je austrijska vojska popravljala zidine i stražarila prema granici Crne Gore. (CF)
Veduta del Monte Vermaz e del Forte S. Trinità. Pogled na Vrmac i tvrđavu Trojica
Pogled na dio kotorskog i tivatskog zaliva s brijega iznad austrijske tvrđave Trojice, koju slikar naziva po nekadašnjoj crkvici.
Pod slikom su ovi nazivi predjela i zgrada: Isola S. Maria d'Ottok, Forte S. Trinità, Via postale per Budva, Monte Vermaz, Cattaro, Forte S. Giovanni. (CF)
Источник
Федор фон Карачай
Серия сообщений "Сербия, Черногория":
Часть 1 - Черногория в живописи Миленко Янятовича
Часть 2 - BORIS DRAGOJEVIC
...
Часть 33 - Художник Марко Мурат
Часть 34 - Акварели Фёдора Карачая ч.1
Часть 35 - Акварели Фёдора Карачая ч.2
Часть 36 - Vladimir Jakovljevic Crna Gora
Часть 37 - Крепость Ораховац
Часть 38 - Grof Teodor (Fedor) Karačaj
Часть 39 - Gallery Josip Bepo Benkovic
Серия сообщений "CRNA GORA ":
Часть 1 - Негош "Горный венец"
Часть 2 - Черногория и Россия от времен Екатерины II до Крымской войны
...
Часть 37 - Русские и югославяне на Адриатике в начале XIX века
Часть 38 - Акварели Фёдора Карачая ч.1
Часть 39 - Акварели Фёдора Карачая ч.2
Часть 40 - ПУТЕШЕСТВИЯ ПО СТРАНЕ ЧЕРНЫХ ГОР
Часть 41 - Црна Гора
